Eng
lish
Kontakt
Išči
Meni
Tečaji za odrasle
Izpiti
Knjige
Za otroke
Na tujih univerzah
Seminar SJLK
Simpozij obdobja
Izobraževanja za učitelje
Obdobja 44_listanje:
Pojdi na
1
2-3
4-5
6-7
8-9
10-11
12-13
14-15
16-17
18-19
20-21
22-23
24-25
26-27
28-29
30-31
32-33
34-35
36-37
38-39
40-41
42-43
44-45
46-47
48-49
50-51
52-53
54-55
56-57
58-59
60-61
62-63
64-65
66-67
68-69
70-71
72-73
74-75
76-77
78-79
80-81
82-83
84-85
86-87
88-89
90-91
92-93
94-95
96-97
98-99
100-101
102-103
104-105
106-107
108-109
110-111
112-113
114-115
116-117
118-119
120-121
122-123
124-125
126-127
128-129
130-131
132-133
134-135
136-137
138-139
140-141
142-143
144-145
146-147
148-149
150-151
152-153
154-155
156-157
158-159
160-161
162-163
164-165
166-167
168-169
170-171
172-173
174-175
176-177
178-179
180-181
182-183
184-185
186-187
188-189
190-191
192-193
194-195
196-197
198-199
200-201
202-203
204-205
206-207
208-209
210-211
212-213
214-215
216-217
218-219
220-221
222-223
224-225
226-227
228-229
230-231
232-233
234-235
236-237
238-239
240-241
242-243
244-245
246-247
248-249
250-251
252-253
254-255
256-257
258-259
260-261
262-263
264-265
266-267
268-269
270-271
272-273
274-275
276-277
278-279
280-281
282-283
284-285
286-287
288-289
290-291
292-293
294-295
296-297
298-299
300-301
302-303
304-305
306-307
308-309
310-311
312-313
314-315
316-317
318-319
320-321
322-323
324-325
326-327
328-329
330-331
332-333
334-335
336-337
338-339
340-341
342-343
344-345
346-347
348-349
350-351
352-353
354-355
356-357
358-359
360-361
362-363
364-365
366-367
368-369
370-371
372-373
374-375
376-377
378-379
380-381
382-383
384-385
386-387
388-389
390-391
392-393
394-395
396-397
398-399
400-401
402-403
404-405
406-407
408-409
410-411
412-413
414-415
416-417
418-419
420-421
422-423
424-425
426-427
428-429
430-431
432-433
434-435
436-437
438-439
440-441
442-443
444-445
446-447
448-449
450-451
452-453
454-455
456
OBDOBJA 44 Pisala pisma Pasternaku i Rilkeu… Pisma koja čitam kao da su upućena i meni, kao to su sva moja рisma upućena i tebi. Tebi, čija je duša od rodenja krilata i koju je na smrt umornu 3 vlak života odvezao u nesmrtnost. Kojoj niko nije bilo na pogrebu i za koju se ne zna gdje je sahranjena. Koja si, za života, imala, kao to i poslije smrti imaš sve i nita. Jer pjesma je bila i ostala tvoj jedini dom, Marina Cvetajeva! Tvoj dom i tvoj grob, istodobno. Tvoja vječna kuća. Kuća u koju ulazim kao u svoju. Bez kucanja. (Osti 1995: 79) Morda se je pod vplivom imaginacije Cvetajeve (»За этот ад, / за этот бред, / пошли 4 мне сад, / под старость лет«, pesem Vrt, 1934) v Ostijevi liriki pojavil topos vrta (Edema), ki je postal pomemben element njegove poetike v slovenskem ustvarjalnem obdobju. Pesnikova usoda vodi k misli, da namesto ustaljene biblijske formulacije »izgon iz raja« lahko uporabimo nasprotno: »izgon v raj« (prav tako je naslovljena Ostijeva zbirka iz leta 2012). Prevod pesmi Iznova gradim kuću (Znova gradim hišo), napisane v hrvaščini, je avtor simbolično vključil v pesniški prvenec v slovenščini Kraški narcis (1999), prelo mno knjigo, ki odpira novo obdobje, ki ga je povzročila sprememba jezika. V pesmih te zbirke se ob motivih izgnanstva, nostalgije in osirotelosti pojavlja tema pesnikovega iskanja »svojega« zavetja/locusa v najlepšem delu Slovenije, na Krasu, blizu italijanske meje, v vasi Tomaj – rojstnem kraju izjemnega slovenskega avantgardnega pesnika Srečka Kosovela (1904–1926). Srečanje z njegovo poezijo je postalo za Ostija pomemb no, med knjigami, ki jih je prevedel, je bilo več izdaj Kosovelovih pesmi. Odločitev, da se naseli v Tomaju, je najboljši dokaz, da je poezija za Ostija vedno ostala temeljna eksistencialna dimenzija. Svojo odločitev, da se naseli v Tomaju, je pesnik pojasnil takole: Ta kraška vasica je erogena cona mojega življenja in pesniškega ustvarjanja. Na samem začet ku pesniških festivalov Vilenica, kjer sem spoznal tudi ženo Barbaro, sva med sprehajanjem po Krasu razmišljala o najini hiši v tej pokrajini. Želja se nama je uresničila. Takrat sem pre vajal Kosovelove pesmi […]. Sicer pa mi je bila vedno blizu njegova poetika in nekako čutim, da sva si v Tomaju še posebej blizu. […] Tomaj je nekaj posebnega zato, ker je Kosovelov, del moje poezije je v sogovorništvu z njegovo. V Tomaju se, predvsem kot pesnik, resnično počutim doma (Horvat 2010). 3 Osti sproščeno uporablja podobe in izraze iz Cvetajevinih pesmi Če se je duša rodila krilata iz leta 1918 in Vlak življenja iz leta 1923. 4 Za ta pekel, / za to bledenje, / mi pošlji vrt, / v starosti. 365