Eng
lish
Kontakt
Išči
Meni
Tečaji za odrasle
Izpiti
Knjige
Za otroke
Na tujih univerzah
Seminar SJLK
Simpozij obdobja
Izobraževanja za učitelje
Obdobja 41_za listanje:
Print
Print Page
Pojdi na
1
2-3
4-5
6-7
8-9
10-11
12-13
14-15
16-17
18-19
20-21
22-23
24-25
26-27
28-29
30-31
32-33
34-35
36-37
38-39
40-41
42-43
44-45
46-47
48-49
50-51
52-53
54-55
56-57
58-59
60-61
62-63
64-65
66-67
68-69
70-71
72-73
74-75
76-77
78-79
80-81
82-83
84-85
86-87
88-89
90-91
92-93
94-95
96-97
98-99
100-101
102-103
104-105
106-107
108-109
110-111
112-113
114-115
116-117
118-119
120-121
122-123
124-125
126-127
128-129
130-131
132-133
134-135
136-137
138-139
140-141
142-143
144-145
146-147
148-149
150-151
152-153
154-155
156-157
158-159
160-161
162-163
164-165
166-167
168-169
170-171
172-173
174-175
176-177
178-179
180-181
182-183
184-185
186-187
188-189
190-191
192-193
194-195
196-197
198-199
200-201
202-203
204-205
206-207
208-209
210-211
212-213
214-215
216-217
218-219
220-221
222-223
224-225
226-227
228-229
230-231
232-233
234-235
236-237
238-239
240-241
242-243
244-245
246-247
248-249
250-251
252-253
254-255
256-257
258-259
260-261
262-263
264-265
266-267
268-269
270-271
272-273
274-275
276-277
278-279
280-281
282-283
284-285
286-287
288-289
290-291
292-293
294-295
296-297
298-299
300-301
302-303
304-305
306-307
308-309
310-311
312-313
314-315
316-317
318-319
320-321
322-323
324-325
326-327
328-329
330-331
332-333
334-335
336-337
338-339
340-341
342-343
344-345
346-347
348-349
350-351
352-353
354-355
356-357
358-359
360
Simpozij OBDOBJA 41 Posljedice boljega poznavanja Frekvencija (N) Aritmetička sredina nama susjednih naroda (M) 1) razbijanje stereotipa i predrasuda 80 4,20 o drugima i drukčijima 2) širenje naših svjetonazora 80 4,30 3) veća interakcija i suradnja 80 4,25 4) bolji odnosi među susjednim 80 3,90 državama Tablica 2: Pozitivne posljedice boljega poznavanja susjednih naroda Sljedećim pitanjem istražilo se na kojoj razini ispitanici smatraju mogućim da se u odgojno-obrazovnom sustavu uključi predmet unutar kojega bi se sustavno upoznavalo slovenski jezik i kulturu. Među ponuđenim odgovorima ispitanici su mogli zaokružiti sve razine hrvatskoga školskog sustava. Zanimljivo je da se najviše ispitanika odlučilo za fakultetsku razinu, nešto manje za razinu srednje škole, a najmanje se ispitanika odlučilo za više i niže razrede osnovne škole (v. Tablicu 3). Među polaznim hipotezama pretpostavljen je manji interes za učenjem slovenskoga jezika i kulture, odnosno kako se on može eventualno iskazati na fakultetskoj razini kroz izborne kolegije, što je ovakvim rezultatom i potvrđeno. Također, ovakav niski rezultat još jednom ukazuje kako među ispitanicima tijekom cjelokupnog odgojno- obrazovnog programa nije stvoren interes za boljim upoznavanjem susjednih naroda. Uključivanje slovenskog jezika i Aritmetička sredina kulture na pojedinim sastavnicama Frekvencija (N) (M) hrvatskog školskog sustava 1) u osnovnoj školi (niži razredi) 80 1,45 2) u osnovnoj školi (viši razredi) 80 1,80 3) u srednjoj školi 80 2,70 4) na fakultetu (kao izborni kolegij) 80 3,40 Tablica 3: Mogućnost uključivanja nastavnog predmeta Slovenski jezik i kultura na pojedinim sastavnicama hrvatskoga odgojno-obrazovnog sustava Šestim pitanjem istražilo se koliko su tijekom školovanja ispitanici imali prilike susretati se sa slovenskim književnicima. Na otvorenome pitanju ispitanici su mogli navesti do pet književnika koje su imali prilike upoznati tijekom školovanja. Ukupno je 37,50 % ispitanika na ovome pitanju upisalo nekog od slovenskih književnika. Tako je najviše ispitanika navelo kako se tijekom školovanja susrelo s likom i djelom France Prešerena (28,75 %), slijedi Ivan Cankar (7,50 %) i Stanko Vraz (5,00 %). Druge književnike ispitanici nisu navodili. Ovakvi poražavajući rezultati pokazuju nedovoljnu zastupljenost slovenske književnosti u hrvatskom školskom sustavu, pogotovo uzevši u obzir činjenicu kako su hrvatska i slovenska književnost tijekom 215